Iako je očigledan način na koji zima i zimski uvjeti utječu na vožnju i vozilo, većina vozača minimalno prilagođava svoje navike i pristup vozilu, eventualno izborom zimskih guma i tekućina otpornijih na smrzavanje. No briga zimi znači uštedu ljeti.
Zvukovi mijenjaju svoje frekvencije, kapacitet u akumulatoru se smanjuje, daleko je veći postotak vlage u zraku, mijenjaju se viskoznost tekućina i elastičnost gumenih dijelova, podmazivanje je lošije, a čak i metalni dijelovi mijenjaju svoje karakteristike… Sa svime time na umu, potpuno je jasno da auto koji vozite zimi nije onaj isti koji vozite ljeti.
Nije samo akumulator kriv
Iako za otežano pokretanje motora svi najprije i najradije okrive akumulator, nije baterija jedini krivac za „neugodnu situaciju“ i nemogućnost starta. Nažalost, to prihvaćamo tek kada kupnjom i ugradnjom novog akumulatora shvatimo da problem nije riješen. Slabo ili otežano okretanje elektropokretača (slabo verglanje) ne mora imati uzrok isključivo u bateriji. Elektropokretač je najjači potrošač električne energije u vozilu i razlog zašto baterije moraju biti snažne; da bi se klipovi pokrenuli s ciljem paljenja, da bi se stvorila kompresija i dovoljno visoka temperatura za zapaljenje smjese goriva i zraka. I zato, zamislite što sve elektropokretač mora pobijediti da bi motor zavrtio do kojih 250 okretaja/min? Mora pobijediti otpor hladnih dijelova, gustog ulja, niske temperature, te zbog toga, a i drugih opterećenja, kroz godine se troši i sam mehanizam elektropokretača, koji, ako nije ispravan, i sam prekomjerno troši i ubrzava pražnjenje akumulatora. Upravo zato, promjena zvuka prilikom „verglanja“ treba vas uputiti ka servisu, kako ne biste nepotrebno trošili skupi akumulator.
Problem može biti i u alternatoru, kao generatoru, koji električnom energijom snabdijeva sva trošila na vozilu, pa i sam akumulator. U slučaju da je u lošem stanju, svjetla vam neće sjati punom jačinom ako ih upalite dok motor nije pokrenut.
Kosti škripe tijekom zime
Svaki granični zvuk, koji je možda tijekom ljeta upijen mekšim gumama i sponama, u zimskim uvjetima može doći do izražaja. Naročito se to odnosi na zvukove iz podvozja vozila i osovinskog sklopa zbog manje zimske krutosti materijala i mehaničkim otporima u konstrukcijskim elementima. Iako gibljivi i pomični u nekoliko smjerova, svi ti elementi su zapravo u čvrstom spoju i zato svaki „novi“ zvuk upućuje na dotrajalost ili zračnost. Porijeklo zvuka nije lako odrediti jer se obično javlja na nekom jačem opterećenju dijelova ovjesa – prelasku preko neravnine, rupe i slično, a iz unutrašnjosti vozila vozač eventualno može samo locirati smjer iz kojeg zvuk dolazi. Međutim, to je normalno, jer se zvukovi prenose kroz metalnu konstrukciju i teško ih je locirati uvijek na isti način. Zato je potrebno vozilo u radionici podići na dizalicu i napraviti dijagnozu, prvo optičkim pregledom, a zatim i izazivanjem opterećenja gibanjem pojedinih dijelova.
Kuglasti spojevi vilica s rukavcem kotača, kao i spojevi balans poluga, posebno su osjetljivi na udarce i pojave zračnosti, odnosno zazora u njima, što se odmah manifestira lupkanjem. Kako oni moraju biti gibljivi u svim smjerovima, kuglasti zglob trajno je tvornički podmazan i zaštićen gumenim pokrovom. Oštećenje tog pokrova, čak i prije pojave zvukova, znak ja za zamjenu jer su u unutrašnjosti tada već prodrli vlaga i sol s ceste te najvjerojatnije oštetili zglob. Amortizeri koji više nemaju snagu apsorpcije udarca ili se na njima prepoznaju tragovi masnoće od propuštanja, te ako su pritom stradali i njihovi gumeni oslonci, također će stvarati zvukove.
Test amortizera i pregled ovjesa obavit će svaka stanica za tehnički pregled, bez obzira je li vrijeme za redovni tehnički pregled. Upravljački mehanizam također je vezan pomoću kuglastih spona i ako pri okretanju upravljača na mjestu ili u vožnji čujemo bilo kakvo kliktanje ili lupkanje, potrebno je prekontrolirati spone volana jer u protivnom riskiramo otkazivanje rada upravljača što može imati teške posljedice.
Kada je detektiran element koji proizvodi zvuk, vrlo je vjerojatno da su i susjedni elementi napustili svoju optimalnu zonu rada, te da su, možda malo, ali ipak oštećeni. Također, imajte na umu da se dijelovi ovjesa, s lijeve i desne strane, uvijek mijenjaju u paru, uostalom, tako mijenjamo i cipele – ne kupujemo samo desnu kada se lijeva istroši…
Prozori se ne magle slučajno
Borba sa zamagljenim staklima je također indikator problema ili možda samo krivog pristupa, uz iznimku pojedinih vrsta vozila koja su opremljena preslabim kompresorom klima-uređaja, pa s četvero putnika jednostavno nemaju dovoljan kapacitet „sušenja“ zraka. Do zamagljivanja dolazi zbog velike razlike u temperaturi u kabini i izvan vozila, odnosno zbog kondenzacije vlage na staklima. Vlagu stvaraju naša tijela, disanje, brojne stvari koje se mogu nalaziti u prtljažniku ili ispod sjedala, prelivnici koje je kroz jesen zaštopalo lišće, pa voda ne otječe iz kanala koji se nalaze iza kokpita, dok su i vrata često puna vode.
Kako bi se suzbilo magljenje stakala potrebno je osigurati dobar protok zraka u vozilu, a tu na scenu stupa i ventilacija, odnosno klima uređaj koji isušuje zrak tako što se vlaga iz zraka kondenzira na njegovom isparivaču i curi pod vozilom kao kondenzat. U slučaju da problem i dalje traje, treba provjeriti propusnost sustava grijanja koje se izvodi preko protoka zagrijane rashladne tekućine motora kroz grijač u kabini vozila smješten ispod instrument ploče. Ako pritom primjećujemo gubitak ili pad razine rashladne tekućine motora, vjerojatno je grijač u kabini postao porozan i propušta tekućinu za hlađenje i tada ventilator stalno ispuhuje tu vlažnu isparenu tekućinu na stakla. Kao savjet, kupnja rabljenog auta kojem se prozori magle, može predstavljati veliki trošak, jer kod nekih modela problem se može riješiti samo ako se skida cijeli kokpit, a to je nešto što povlači puno radnih sati.
Poznate preporuke i obvezne točke zimske kontrole
- Provjera rashladne tekućine otporne na zamrzavanje
- Provjera staklopera koji treba biti otporan na smrzavanje
- Čišćenje filtra goriva od vode koja bi se mogla zalediti
- Obraćanje pažnje na lakoću pokretanja motora
- Zaštita kablova s ciljem proboja vlage
- Kontrola akumulatora koji bi trebao imati više od 12,2V
- Akumulator sa samo 11,9 V je gotovo prazan
- Kontrola svjećica na starijim benzincima
- Premazivanje gumenih brtvi sredstvom
- Tlak u zimskim gumama pomaže trakciju koja je zimi često granična
- Zimi je bolje voziti s punim tankom goriva
- Metlice brisača će biti u pogonu često, pa je dobro da su ispravne
